POSJET IZLOŽBI

Učenici 2.d razreda, smjer web dizajn, sa svojim profesoricama Karmen Anković i Marijom Kovačić Kitin dana 28. listopada 2024. posjetili su izložbu „Dubrovnik i UNESCO“.

Izložbu su organizirali Državni arhiv u Dubrovniku i Dubrovački muzeji, a postavljena je u Kneževu dvoru. Upriličena je povodom 45.obljetnice upisa Dubrovnika na UNESC-ov  popis svjetske baštine i 15.obljetnice uvrštavanja Feste Sv.Vlaha na popis nematerijalne kulturne baštine čovječanstva. Bogata arhivska građa Dubrovačke republike (1022.-1808.) je upisana u UNESCO-ov registrar „Sjećanje svijeta“ 2023.godine kao potvrda Dubrovnika za brigu o očuvanju povijesnih dokumenata.

Učenici su upoznali primjere nematerijalne kulturne baštine s UNESCO-ovog popisa: klapsko pjevanje, mediteranska prehrana hrvatskog Jadrana i njegovog zaleđa, transhumanca – sezonska seoba stoke, umijeće sokolarenja, umijeće suhozidne gradnje i čipkarstvo.

Od reprezentativne arhivske građe izložena je najstarija isprava na pergameni iz 1022.godine kojom papa Benedikt VIII. daruje nadbiskupu Vitalu palij (liturgijski znak-vrpca sa 6 ušivenih križića) i određuje granice njegove jurisdikcije. Povelja bana Kulina na bosančici iz 12. stoljeća značila je slobodu dubrovačke trgovine po njegovoj zemlji te „vječni mir i prijateljstvo“. Izložen je prijepis Statuta grada Dubrovnika iz 15. stoljeća sa inicijalima Sv. Vlaha. To je bio izniman pravni i kulturni dokument sve do propasti Republike. Dubrovnik je do 1526. priznavao vrhovnu vlast i zaštitu ugarsko-hrvatskih kraljeva što je dokumentirano Višegradskom poveljom kralja Ludovika I. Iz 1358. godine s velikim voštanim pečatom kralja i deset manjih pečata dostojanstvenika s njegovog dvora. 

Za povijest odnosa Republike i Vatikana značajan je dokument iz 13. stoljeća kojim papa Inocent III. potiče i poziva vjernike dubrovačke crkve na sudjelovanje u križarskom ratu u Svetoj zemlji. Posebno zanimljiva je „Priznanica“ iz 15.st. koja je jedini dokument iz Arhiva pisan glagoljicom, a kojom Mihovil, izaslanik hrvatskog bana i neretvanskog kapetana, priznaje da je od dubrovačke vlade primio zajam od 20 zlatnih dukata za uzdržavanje neretvanskog grada Koša. Uz brojne izložene pomorsko- trgovačke ugovore, fermane, povelje, pomorske karte, zemljovide i vedute zaokružili smo naše putovanje izložbom dekretom francuskog kralja Louisa XV. o imenovanju Ruđera Boškovića upraviteljem optike francuskog Ministarstva mornarice. Dokument nosi vlastoručni potpis jednog od najvećih sinova Dubrovnika.

Ovom izložbom učenici su proširili svoja znanja o povijesnim i političkim događajima Dubrovnika u prošlosti, posredstvom originalnih dokumenata i predmeta velike kulturno povijesne vrijednosti, te vrijednostima nematerijalne kulturne baštine koja se prenosila generacijama i koja je oblikovala naš mentalitet i identitet.

Tekst pripremila Marija Kovačić Kitin, knjižničarka