ODRŽIVI RAZVOJ I ZDRAVA PREHRANA

14.11.2023. | objavio Admin

U listopadu - mjesecu održivog razvoja, učenici provodili istraživanja o hrani i zdravoj prehrani na satovima Kemije, Poznavanja robe i Društveno odgovornog poslovanja.

Mjesec listopad poznat je kao mjesec obilježavanja održivog razvoja i zdrave hrane pa su učenici smjerova komercijalist, ekonomist i članovi GLOBE skupine naše škole u tom mjesecu na satovima Poznavanja robe, Kemije i Društveno odgovornog poslovanja bili posvećeni istraživanju navedenih tema.

Obilježili su važne datume i analizirali novu piramadu zdrave ishrane s ciljem da svojim vršnjacima skrenu pozornost na energetsku, zaštitnu i gradivnu ulogu sastojaka hrane.

Učenici su izračunavali vlastiti indeks tjelesne mase i kalorije potrebne za funkcioniranje organizma. Popisom namirnica i računanjem njihove energetske vrijednosti spoznali su kakva je njihova dnevna prehrana. Kreirali su i svoj održivi tanjur ishrane te zaključili kako se nije lako zdravo hraniti.

Ispunili su i obradili  anketu s pitanjima koja su pokazala da na nivou škole nema pretilih učenika, da u svojoj ishrani koriste voće i povrće. Njihova anketa je pokazala da veliki broj učenika nosi sendviče napravljene kod kuće. Naši su učenici pokazali kako su svjesni da slatkiši iz školskog aparata nisu zdrave namirnice, pogotovo ako se uzimaju u velikim količinama. Priznali su da, kad bi trebali birati između čipsa od leće i onog napravljenog od krumpira, bi izabrali čips od krumpira jer je ukusniji. U anketi su istaknuli kako takve namirnice ipak ne koriste često. Podržali su nastavak provedbe Školske sheme kroz koju im se u školi osigurava jednom tjednom obrok u obliku svježeg voća.

Na satu Kemije govorilo se o štetnosti transmasnih kiselina i namirnicama u kojima se mogu pronaći poput pizze, hamburgera i grickalica. Učenici su spoznali koliko se žlica šećera nalazi u nekim proizvodima poput Coca Cole ili voćnih sokova.

Na satu Društveno odgovornog poslovanja razgovaralo se odakle dolaze namirnice koje jedemo i kako to negativno utječe na ugljični otisak. Učenici su naučili kako prednost treba dati lokalno uzgojenoj hrani i kako na proizvodnju 1 kg biljnih bjelančevina (npr. slanutka ili leće) treba 10 puta manje vode i 18 puta manja površina zemlje nego za proizvodnju 1 kg govedine.

Učenici su osvijestili kako zbog klimatskih promjena hrane ima sve manje i kako se smanjuju njezine zalihe pa znanstvanici moraju pronaći nove metode uzgoja. Spoznali su da se sadašnju proizvodnju treba prilagoditi klimatskim promjenama, a neki od načina prilagodbe su produžavanje vegetacijske sezone i češće berbe pojedinih kultura.

Rezultate svoga rada i istraživanja tijekom ovog listopada učenici su prilazali na plakatu.

Brojač posjeta

UKUPNO857,347

MJESEC12,478

TJEDAN4,358

DANAS638